Gimnazija Eugena Kumičića Opatija

U organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Opatije i Liburnije i Gimnazije Eugena Kumičića Opatija već četvrtu godinu za redom u Vili Antonio održala se manifestacija Dani antifašizma u Opatiji. Uz sudjelovanje uvaženih gostiju program se odvijao od 6. do 8. ožujka 2013. godine.

Prigodnim uvodnim riječima skupu su se obratili gospodin Oleg Mandić, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Opatije, ravnateljica Gimnazije profesorica Ivanka Škarić te profesorica Tatjana Matetić.

Prvog dana manifestaciji je prisustvovala i uvažena gošća gospođa Zrinka Vrabec-Mojzeš, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske.

                                                                               




    PROŠLOST

             ZA

            SADAŠNJOST

 Tijekom prvoga dana koji se bavio temom Traume ratnog nasilja, prikazan je film bosanskohercegovačke redateljice Jasmile Žbanić „Grbavica“. Naziv filma ima dvojako značenje: Grbavica je ime novog sarajevskog naselja gdje se odvija i radnja filma, dok mu je etimološko značenje žena s grbom. Ta grba simbolizira traumu koju većina žrtava ratnog silovanja nosi u sebi. 

Film prikazuje život samohrane majke i žrtve ratnog silovanja Esme koja sa svojom dvanaestogodišnjom kćeri Sarom živi u sarajevskom naselju Grbavica. Ondje se još osjećaju posljedice ratnih razaranja u bivšoj Jugoslaviji, koje su se dogodile devedesetih godina. Kako bi zaradila za život, Esma se zapošljava kao konobarica u noćnom klubu zbog čega provodi manje vremena sa svojom kćeri. Sara misli da je njezin otac poginuo kao šehid, dok joj majka pokušava zatajiti bolnu istinu. Esma je jedna od brojnih žena koja je za vrijeme rata bila žrtva silovanja u logoru  te je rodila neželjeno dijete. Stalno ju prati ta trauma iz prošlosti, no unatoč tome trudi se Sari osigurati normalan život. Ona nikako ne može zaboraviti proživljene događaje kojih se svakodnevno prisjeća, a ne pomažu ni grupne terapije na koje odlazi. Još uvijek nije spremna u potpunosti suočiti se s bolnom traumom te prolazi kroz tjeskobna razdoblja zbog kojih ispašta njezina kći.

Najupečatljivija scena filma upravo je scena u kojoj Esma izazvana buntovnim kćerinim ponašanjem reagira agresivno. Sara saznaje da je majka platila cijeli iznos za predstojeću školsku ekskurziju te traži od majke pravu istinu o svome ocu. Pod emotivnim pritiskom Esma prema Sari reagira vrlo brutalno, bijes koji se u njoj godinama skupljao izlazi iz nje. U tim trenucima otkriva Sari svoju traumatičnu tajnu.

Film je izrazito realno prikazao samo dio događaja koji su se dogodili ženama u ratnom razdoblju te je riječ o jednoj potresnoj priči koja ostavlja dubok dojam na publiku.

  Antonija Gudelj, 4.b   Antonija Gudelj, 4.b

2. DAN  –  NASILNIKOM  SE  NE  RAĐA   –   NASILNIKOM  SE  POSTAJE

U Vili Antonio 7. ožujka 2013. godine održala se debata koja je privukla mnoge mlade ljude iz Opatije i okolice. Tema debate bila je „Nasilnikom se ne rađa – nasilnikom se postaje.“ Moderatorica je bila profesorica Sanja Bradić koja je usmjeravala tijek rasprave. Govornici su bili bivši učenici naše škole koji su svojim razmišljanjima i argumentima pokušali obrazložiti svoje stavove na postavljenu tezu. Članovi negacijske skupine bili su: Josip Basan i Laurent Kružić, a afirmacijsku skupinu predstavljali su: Andrija Frlan i Karolina Šuša. Afirmacija se zalagala za metodu kojom je omogućeno izbacivanja učenika s nastave kad nema drugih alternativa. Negacija se pozivala na mnoge druge metode koje postoje u modernom školstvu, smatrali su da je udaljavanje s nastave neprimjereno korištenje nasilja u srednjoškolskom obrazovanju. Naglasili su da postoje pedagoške mjere kojima se ponašanje takvih učenika može sankcionirati. Neke od predloženih metoda bile su tzv. „reflektor“ kojim se učeniku želi dati trenutna pažnja koju on traži. Istaknuli su da je škola odgojna ustanova, a ne samo obrazovna. S učenikom treba razgovarati o uzrocima njegovih problema, za što je zaduženo stručno osoblje škole.

Na debati su prisustvovali učenici i  profesori opatijskih srednjih škola, kao i gosti učenici i profesori iz Buzeta. Nakon završetka službenog dijela debate neki su učenici iznijeli svoje stavove, a prisutni profesori govorili su o nekim metodama kojima se oni koriste u nastavi. Iako u ovoj debati nije bilo suca, sudionici su u većem broju podržali negacijsku skupinu zbog uvjerljivosti u izlaganju i argumentaciji raznovrsnim primjerima kojima su potakli sve prisutne na razmišljanje.

Matea Gregov, 1.a

3.  DAN  –  SILOVANJE  KAO  RATNI  ZLOČIN

Na posljednjem danu obilježavanja Dana antifašizma u Opatiji 8. ožujka 2013. u Vili Antonio održala se panel rasprava s temom ,,Silovanje kao ratni zločin''.

Moderator panel rasprave bio je gost Neven Šantić. Sudionice rasprave bile su članice udruge Documenta (Centar za suočavanje s prošlošću) koje su o navedenoj temi raspravljale s psihološkog, pravnog i sociološkog stajališta: Vesna Teršelič (voditeljica Udruge), Marija Slišković, Marijana Senjak (psihologinja) i Milena Čalić Jelić (pravnica).

Razgovaralo se o tome kako žena u ratu postaje dio ratnog plijena, o ratnim zločinima, ponajviše silovanjima usmjerenim prema ženama, ali i muškarcima te o nejednakostima muškaraca i žena. Sudionici su također raspravljali o silovanju u logorima, kao i u obiteljskim kućama, o sudskim procesima vezanima uz slučajeve seksualnog napastovanja te o pružanju moralne i psihološke pomoći žrtvama.

Osobit naglasak u panel raspravi bio je na počiniteljima zločina koje je sve teže procesuirati, ponajviše zbog nedostatka dokaznog materijala uzrokovanog nepravovremenim i površno provedenim istragama. Upravo iz tih razloga, vrlo je vjerojatno da će osobe koje su odgovorne za počinjene zločine ostati nekažnjene. Nažalost, za mnoge je žrtve pravda zakašnjela.

Predstavnica Ministarstva branitelja Vesna Nađ citirala je statistiku prema kojoj je oko 3 000 žena i nekoliko muškaraca doživjelo silovanje tijekom Domovinskog rata te je naglasila da je do sada procesuirano tek 18 počinitelja. Uz Vesnu Nađ, Nataša Matošić iz SUBNOR-a naglasila je da se trebaju istražiti i silovanja koja su se dogodila tijekom Drugoga svjetskoga rata.

Mislim da je prijeko potrebno otvarati ovakve rasprave i radionice i time mijenjati kolektivnu svijest kako bi se poboljšala prava žena na njIhovo dostojanstvo i kako bi se svim žrtvama ratnih zločina mogla pružiti toliko potrebna podrška.

Evita Savić Mogin,4.b