Gimnazija Eugena Kumičića Opatija

Foto-galerija

       5. Dani antifašizma u Opatiji

         U organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Opatije i Liburnije te naše Gimnazije od 12. do 14. ožujka 2014. godine u opatijskoj Vili Antonio održali su se petu godinu za redom Dani antifašizma u Opatiji.

         Manifestaciju je otvorio gospodin Oleg Mandić koji nam je na početku ispričao kako je došlo do začetka projekta „Dani antifašizma u Opatiji“. Prije pet godina, u razgovoru s profesoricom Tatjanom Matetić rodila se ideja o projektu obilježavanja dana antifašizma u Opatiji. U kratko je vrijeme cijeli projekt postao prepoznat, ne samo u Opatiji, već i izvan županije.

        Osim gospodina Mandića, prisutnima se obratio i gradonačelnik gospodin Ivo Dujmić koji je prenio pozdrave u ime predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, te objasnio kako je antifašizam jasno stajalište protiv nejednakosti među ljudima, protiv netolerancije i protiv šovinizma.

         Ravnateljica opatijske Gimnazije Ivanka Škarić pozdravila je sve prisutne i najavila događanja kroz sva tri dana.

1. dan: „PLANIRANJE  ZLOČINA“

          Film „Zavjera“ povijesna je drama snimljena 2001. godine u Velikoj Britaniji i SAD-u u režiji Franka Piersona. Glumačku ekipu činili su Kenneth Branagh, Stanley Tucci, Colin Firth, David Threlfall, Nicholas Woodeson i Ian McNeice. „Zavjera“ je film koji traje 96 minuta, a temelji se na prijepisu razgovora s Konferencije o najvećem zločinu prošlog stoljeća.
           Ova povijesna drama prikazuje Konferenciju u vili, na jezeru Wannsee u predgrađu Berlina, 20. siječnja 1942. godine. Na sastanku je bilo prisutno 15 visokopozicioniranih dužnosnika Trećeg Reicha. Konferencija je sazvana kako bi se donijelo „konačno rješenje židovskog pitanja“. Sastanak je vodio general SS-a Reinhard Heydrich. Dužnosnici, SS-ovci, među kojima je bilo odvjetnika i ekonomista dali su niz prijedloga kako istrijebiti Židove u Europi.

           Nakon dvosatnog raspravljanja nacisti su donijeli odluku koja je presudila životu 6 milijuna europskih Židova. Možemo reći da su svi prisutni znali konačnu odluku, te da tamo nisu došli razgovarati o njoj, već je samo potvrditi.

           Nakon filma koji je na gledatelje ostavio snažan dojam, uslijedio je razgovor o strahotama događaja koji su uslijedila nakon te Konferencije.

           Razgovor o filmu vodili su moderator Neven Šantić, filmski kritičar Dragan Rubeša, a uključivali su se i pojedinci iz publike.

          Saznali smo i podatak da je vila na jezeru Wannsee danas muzej koji provodi razne edukativne programe kako bi se spriječilo ponavljanje povijesti.

                                                                                         Valentina Afrić, 2.b

2. dan: „ZLOČIN  I  OTPOR“

       Tijekom drugog dana manifestacije Dani antifašizma u okviru programa “Zločin i otpor'' – mladi za mlade, predstavljen je istraživački projekt „Moj zavičaj kroz vrijeme“ u kojem je sudjelovalo 20 učenika 3.a razreda naše škole pod mentorstvom dr. sc. Sanje Simper. Učenici su pripremili PowerPoint prezentacije na temu spomenika posvećenih događajima iz Drugoga svjetskog rata, poučavajući nas o lokalnim zbivanjima iz spomenutog vremena.

        O spomeniku židovskim žrtvama nacifašističkog terora u Opatiji govorili su Tina Zorić, Mia Čaušević, Andrea Puž, Ivona Milekić i Loren Ropac.

        Marko Rubinić, Josip Rubinić, Mateo Rudan i Joško Galović  prezentirali su dio istraživanja o Spomeniku podignutom povodom iskrcavanja jedinica Jugoslavenske armije u Istri 1945., u Mošćeničkoj Dragi.

       Učenice Ines Marjanović, Iva Perinić i Ena Miličević  provele su istraživanje o spomeniku ,,Jama'' u Ičićima.

        Borna Sauka, Dominik Frković, Ema Kalac i Markus Dobrinić predstavili su Spomen-ploču postavljenu povodom održavanja narodnog zbora u Rukavcu 1921. godine.

       O Spomen-kosturnici borcima Jugoslavenske armije u Lovranu govorili su Dorian Tokmadžić, Edi Bertok, Laura Blečić i Ameli Širola.

         Na predstavljanju projekta „Moj zavičaj kroz vrijeme“ učenici su mogli naučiti mnogo o povijesti ovoga kraja te o značenju spomenika. O tome mladi ljudi uglavnom malo znaju te je važno da se ovakvi projekti nastave održavati kako bi se mlade educiralo o povijesti ovoga kraja.

                                                                                                 Matea Gregov, 2.a

3. dan: „STOLJEĆE  GENOCIDA“

       Sudionici tribine pod nazivom „Stoljeće genocida“ bili su uvaženi gosti profesori Žarko Puhovski, Renato Matić i Vjeran Pavlaković te ministar branitelja gospodin Predrag Matić. Tema rasprave bili su masovni zločini od Armenije do Bosne i Ruande. Odgovor na pitanja proizlazi li genocid iz ljudske prirode ili prirode politike te je li zločin u ostvarivanju političkog cilja neizbježan potražili su ugledni gosti, a tribinu je vodio politolog Neven Šantić.

                                                                                            Antea Županović, 2.b

       Izdvajamo...

( Ljudska prava, Osnovni međunarodni dokument, priredio Dobriša Skok, Školske            

 novine, Zagreb, 1991.)

  KONVENCIJA  O  SPREČAVANJU  I  KAŽNJAVANJU  ZLOČINA  GENOCIDA

Usvojena na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 9. prosinca 1948. rezolucijom

1386 (XIV), stupila na snagu 12. siječnja 1951. (UN Treaty Series vol. 78).

Ratificirana, Službeni vjesnik Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ br. 2/1950.

Države ugovornice,

S obzirom na to da je Opća skupština Ujedinjenih naroda u svojoj rezoluciji 96 (I) od 11. prosinca 1946. utvrdila da je genocid zločin po međunarodnom pravu koji je suprotan duhu i ciljevima Ujedinjenih naroda i da ga civilizacija osuđuje,

Podsjećajući da je u svim povijesnim razdobljima genocid prouzročio čovječanstvu velike gubitke,

Uvjerene da je za oslobađanje čovječanstva od tog odbojnog zla potrebna suradnja između naroda,

sporazumjele  su se sljedeće:

Članak 1

Države ugovornice utvrđuju da je genocid počinjen i u ratu i miru zločin po međunarodnom pravu, pa se obvezuju na njegovo sprečavanje i kažnjavanje.

Članak 2

U svrhe Konvencije termin ''genocid'' označava akt počinjen radi potpunog ili djelomičnog uništenja narodnosne, etničke, rasne ili vjerske skupine, a to je:

a) ubojstvo članova grupe,

b) uzrokovanje teških tjelesnih i duševnih povreda članovima grupe,

c) hotimično nametanje grupi nepovoljnih životnih uvjeta radi njenog potpunog ili djelomičnog uništenja,

d) donošenje mjera za sprečavanje rađanja unutar grupe,

e) prisilni premještaj djece iz grupe u grupu.

Članak 3

Kažnjivi su:

a) genocid,

b) dogovor o provođenju genocida,

c) izravno i javno poticanje provedbe genocida,

d) pokušaj genocida,

e) sudioništvo u genocidu

Članak  4

Osobe koje su počinitelji genocida ili nekog drugog kažnjivog djela iz članka 3. kazniti će se bez razlikovanja da li su rukovoditelji države, njeni službenici ili obični pojedinci.

Članak 5

Države ugovornice obvezuju se u skladu sa ustavom na donošenje zakonskih mjera nužnih radi osiguranja primjene odredbi Konvencije i posebice na određivanje učinkovitih kaznenih sankcija za osobe odgovorne za genocid ili neko drugo kažnjivo djelo navedeno u članku 3.

Članak 6

Za osobe optužene za genocid ili neko drugo kažnjivo djelo iz članka 3. nadležan je sud države na čijem je području djelo počinjeno ili međunarodni kazneni sud ako su države ugovornice priznale njegovu sudbenost.

Članak 7

Genocid i druga kažnjiva djela iz članka 3. ne smatraju se političkim djelima u predmetu izručenja.

Države ugovornice obvezuju se, u skladu sa svojim zakonodavstvom i važećim ugovorima, na dopuštanje izručenja u ovakvim slučajevima.

        ( … )

Fotogalerija-pripremio Foto Luigi

1.DAN

2.DAN

3.DAN