U sklopu fakultativne nastave iz biologije, Prirodoslovne lepeze, dana 14. prosinca 2017. godine polaznici tog fakultativnog predmeta, među kojima smo se našle i mi, su u pratnji prof. Irene Kuvačić posjetili Prirodoslovni muzej u Rijeci. Kroz cjelokupni obilazak uz stručno vodstvo diplomirane inženjerke biologije s ekologijom; Milvane Arko-Pijevac bili smo upoznati s povijesti samog muzeja te njegovim zbirkama.

     Datumom samog utemeljenja Prirodoslovnog muzeja smatra se 16. svibnja 1876. godine kada je dr. Josef Roman Lorenz poslao detaljno razrađen program razvoja regionalnog prirodoslovnog muzeja tadašnjem gradonačelniku Rijeke Giovanniju de Ciotti. Koncepcija Prirodoslovnog muzeja u Rijeci razrađena je po načelima bečkog Naturhistoriches Museuma i za ono vrijeme bila je među najsuvremenijim muzejskim koncepcijama. Do osnivanja Prirodoslovnog muzeja dolazi 1945. godine na inicijativu i prijedlog prirodoslovca amatera Maria Rossia. Muzej je za javnost otvoren 1. svibnja 1946. godine u obiteljskoj zgradi grofa Negroni gdje se i danas nalazi.

     Muzej sadrži 26 zbirki s oko 90 000 izložbenih predmeta. Najveća zbirka je zbirka kukaca koja sadrži nešto manje od 50 000 primjeraka, a datira iz 1930. godine. Najstarijim primjerkom muzeja smatra se morski pas koji je ulovljen još davne 1891. godine. Većina primjeraka prikupljena je na temelju donacija građana.

     Na samom početku našeg razgledavanja upoznali smo se s nastankom Jadranskog mora kroz geološka razdoblja te vidjeli fosilne ostatke u vapnenim stijenama. Zatim smo obišli Jadransko podmorje, odnosno podmorje Kvarnera, čiji su muzejski uzorci podijeljeni prema dubini na kojoj se nalaze staništa organizama. Najznačajniji primjerci te zbirke zasigurno su bili morski psi i raže. Važno je naglasiti da su sve izložene vrste ulovljene na riječkom području. Nas je dakako najviše zanimao sam proces prepariranja tih zapanjujućih organizama te smo doznali kako se prvo detaljnim mjerenjem dobiju dimenzije organizma, nakon čega se izrađuje njihova forma od gipsa, na kraju se preparirana koža navlači na prije dobiveni oblik. Zanimljivo je kako su osim kože, još i zubi pravi, dok su ostali dijelovi tijela napravljeni od umjetnih materijala. Također smo još obišli i zbirke kukaca, vodozemaca i gmazova te ptica i sisavaca riječkog područja. Naglašeno nam je kako su vrlo važni uvjeti u kojima se čuvaju preparirani primjerci, tako se u muzeju pazi na stalno održavanje iste sobne temperature i vlage, a sami preparati su premazivani vazelinom te kamforom radi dodatne zaštite.  

     Znanstvena vrijednost zbiraka leži u rekonstrukciji nekadašnjih vrsta, na temelju kojih se daju uočiti mnogobrojne prilagodbe organizama, također se može predvidjeti što nam nosi budućnost usporedbom prijašnjih podataka o izgledu i funkciji organizama s današnjim podatcima, što može imati i značajnu ulogu u medicini. Svakako ovakav oblik terenske nastave smatramo značajnim za naš fakultativni predmet te općenito smatramo kako kroz predavanja ovog tipa podižemo svijest o važnosti očuvanja našeg bisera, Jadranskog mora, odnosno svijest o tome kako naše djelovanje bitno utječe na prisutnost i opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta.

Katarina Mohović, Uma Priskić i Nina Šarković, 3.a