Gimnazija Eugena Kumičića Opatija

      Učenici izborne nastave iz povijesti 2.a razreda sa pratnjom prof. Sanjom Simper, 12. veljače 2011. posjetili su srednjovjekovni gradić Mošćenice.

    Mošćenice su smještene na istočnim obroncima Učke, 170 m na strmoj uzvisini iznad mora i otprilike su 13 km udaljene od Opatije. Kontinuitet naseljenosti Mošćenica počinje u prapovijesti što dokazuju i brojna arheološka nalazišta na tom području. Vrhunac su Mošćenice dosegle za vrijeme srednjeg vijeka kada je i izgrađen najveći broj kuća, crkvi i ostalih građevina. 

     Stigavši u Mošćenice prvu stvar koju smo uočili bile su periferne kuće, čiji vanjski zidovi čine gradski bedem koji polukružno zatvara staru jezgru grada. Četverokutna kula „kaštel“ služila je kao promatračnica, a svojom masivnošću zaklanjala je pogled na mala gradska vrata ispred kojih nas je dočekao prof. Albino Senčić, povjesničar i potpredsjdnik Katedre čakavskog sabora. Nakon okupljanja i iznošenja osnovnih informacija o Mošćenicama prvo smo posjetili gradsku ložu „stražnicu“ koja je služila kao mjesto na kojem su mogli prenoćiti trgovci i ostali putnici koji su se zatekli izvan grada nakon zatvaranja gradskih vrata. Gradska loža je služila i kao mjesto donošenja sudskih odluka što dokazuje kameni stol unutar lože na kojem su djelovali gradski suci. Zatim smo ušli u jezgru grada kroz jedini ulaz i krenuli prema crkvi sv. Andrije najdužom i najravnijom ulicom grada. Crkva je prvi puta bila sagrađena za vrijeme kasnog srednjeg vijeka, a današnji izgled poprimila je u baroku. Nažalost nismo mogli razgledati i samu unutrašnjost dominantne građevine u Mošćenicama, ali smo se zaustavili iza crkve gdje se pruža predivan pogled na Mošćeničku Dragu i cijeli Kvarnerski zaljev, kao i na otoke Krk i Cres. Dvorište iza crkve nekada je bilo groblje koje je sada premješteno izvan zidina grada, pored također barokne crkve sv. Bartula. Uske ulice čine gusti tlocrt kuća od kojih je najistaknutija kuća Negovetić-Dešković, podignuta 1770. godine, sa dekorativnim portalom s uklesanim natpisom i reljefom s carskim dvoglavim orlom koji je znak plemićke titule.    

    Najvažnije djelatnosti u srednjovjekovnim Mošćenicama bile su ribarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, ali i uzgajanje maslina koje su uz pomoć toša, mlina za masline davale maslinovo ulje. Taj se toš, odraz važnosti kulture maslina na području Mediterana, i danas može posjetiti u prizemlju jedne kamene kuće. Nakon toša za masline razgledali smo etnografsku zbirku iz novije prošlosti Mošćenica. U zbirci se nalaze mnogi alati za poljoprivredu, staro posuđe, pribori za jelo, namještaj, odjeća i predmeti za zabavu poput frula koji svjedoče o nekada živom, ali teškom seoskom načinu života. Etnografska zbirka bila je zadnje što smo posjetili uz stručno vođenje, od kojeg smo saznali mnoge detaljne i zanimljive informacije o Mošćenicama, gradiću sa svega dvjestotinjak stanovnika, a opet tako burne i dinamične prošlosti.