preskoči na sadržaj

Gimnazija Eugena Kumičića Opatija

Login
Kalendar
« Svibanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Virtualna šetnja ...

DOS

Edutorij e-Škole
 

MZO


Anketa
Gdje biste voljeli studirati?








Poveznice
Dnevni tisak
Katalog školske knji...
Ucenicki dom Lovran
Dobro došli!

Brojač posjeta
Ispis statistike od 11. 9. 2020.

Ukupno: 101448
Ovaj mjesec: 204
Ovaj tjedan: 455
Danas: 2
Centarmature.hr


Centarmature.hr

"...nastavak u obliku Viber zajednice Centar mature u kojoj se svakodnevno objavljuju relevantne novosti i u kojoj postoji mogućnost slanja privatne poruke, a odgovor na upit stiže u najkraćem mogućem roku. U Viber zajednici integriran je i chatbot koji služi kako bi davao odgovore ..."
(
https://www.ncvvo.hr)

Upisi u tijeku

Nova stranica naše škole

https://www.gek-opatija.hr/

Škola budućnosti

Uspjesi na natjecanjima...

Foto natječaj

Ljestvice poretka...

Natjecanje iz...

Održani 13. dani...

Dani antifašizma...

Projektni dan

Ususret Projektnom...

Ljudi velikog srca...

Održan Memento

Memento 2022

Božićni sajam...

Čestitka

GEKO-EKO

Izložba fotografija

Filozofski laboratorij...

Dabar 2021.

Dan sjećanja

Natjecanje u SUDOKU

Školski izlet

Terenska nastava...

EU Code Week

Svjetski tjedan svemira

MAT liga

Okrugli stol...

GEK-ovci u medijima

Svjetski dan životinja

Europski dan jezika

Prvi dan škole ...

Erasmus+ Unlock!

 

  
   

Školski list

 

EKO ˝Malo ..."

Pjesan o GEK-u

Virtualna dan škole

Simulirana sjednica...

Uspjesi naših učenika

Valentinovo

MEMENTO 2021

bit.ly/gek-opatija

www.bebras.org

 

bit.ly/gek-opatija

www.facebook.com

novosti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Charles Baudelaire
Autor: Sandra Stupičić, 11. 4. 2011.

   Charles Baudelaire

   (Pariz, 9. travnja1821. - Pariz, 31. kolovoza1867.)


                                               

Francuski pjesnik i kritičar, autor zbirke pjesama Cvjetovi zla, koju mnogi smatraju najvažnijim lirskim djelom 19. stoljeća, napisao je i zbirku pjesničkih crtica Spleen Pariza, kojima je stvorio novu pjesničku vrstu. Pisao je sjajne likovne kritike, a istaknuo se i kao prevoditelj. Obilježen kao bludnik i odbacivan kao simbol boemstva i nemorala, svojim je pjesmama proširio područja poetskog, otkrio suvremenicima čitave predjele novih ljepota i grozota. Ni za života, ni prvih desetljeća nakon smrti nije stekao zasluženo priznanje.

Cvjetovi zla(Fleurs du mal) izlaze 1857., a zbirka je dijelom osuđena «zbog vrijeđanja javnog morala i pristojnog vladanja». Novo izdanje 1861. bit će obogaćeno i restrukturirano ali također zabranama sudca Pinara amputirano za šest pjesama (Les bijoux/Dragulji ; Le Léthé/Leta ; À celle qui est trop gaie/Onoj koja je previše simpatična; Lesbos/Lezbos; Femmes damnées/Proklete žene (prva pjesma); Les métamorphoses du vampire/Metamorfoze vampira).

Bio je priznat samo od nekolicine svojih istomišljenika. U Figarou od 5. srpnja1857., Gustave Bourdinje ovako reagirao prilikom pojave njegovih Cvjetova zla: «Ima momenata kad sumnjam u mentalno zdravlje gosp. Baudelairea, ima ih kad više ne sumnjam; to je većinom pri monotonom ponavljanju i meditaciji istih stvari, istih misli. Odvratno natiskuje gnusno; odvratnost se asocirala s infektivnim... ».

Pjesnik tada odlazi u Belgiju i nastanjuje se u Bruxellesu, gdje priprema jedan pamflet protiv te zemlje koja u njegovim očima ima izgled karikature francuske buržoazije. U Bruxellesu susreće Felicijana Ropsakoji će ilustrirati njegove Cvjetove zla(Fleurs du mal). Umire u Parizu od afazije i paralize 1867. godine. Ukopan je na groblju Montparnasse(6. odjeljenje), u istom grobu gdje su pokopani njegov očuh, general Aupick i njegova majka.

Njegova poezija duguje svoju trajnost i punoću jedinstvenoj jasnoći jezika i njegove boje, ali Baudelaireova najveća slava ipak je u tome što je iz njegova djela izravno poteklo nekoliko velikana svjetske poezije poput Verlainea, Malarmea i Rimbauda.

Neka njegova djela na hrvatski je preveo Vladislav Kušan.

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju