preskoči na sadržaj

Gimnazija Eugena Kumičića Opatija

Login
Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Virtualna šetnja ...

DOS

Edutorij e-Škole
 

MZO


Anketa
Gdje biste voljeli studirati?








Poveznice
Dnevni tisak
Katalog školske knji...
Ucenicki dom Lovran
Dobro došli!

Brojač posjeta
Ispis statistike od 11. 9. 2020.

Ukupno: 99259
Ovaj mjesec: 1001
Ovaj tjedan: 97
Centarmature.hr


Centarmature.hr

"...nastavak u obliku Viber zajednice Centar mature u kojoj se svakodnevno objavljuju relevantne novosti i u kojoj postoji mogućnost slanja privatne poruke, a odgovor na upit stiže u najkraćem mogućem roku. U Viber zajednici integriran je i chatbot koji služi kako bi davao odgovore ..."
(
https://www.ncvvo.hr)

Upisi u tijeku

Nova stranica naše škole

https://www.gek-opatija.hr/

Škola budućnosti

Uspjesi na natjecanjima...

Foto natječaj

Ljestvice poretka...

Natjecanje iz...

Održani 13. dani...

Dani antifašizma...

Projektni dan

Ususret Projektnom...

Ljudi velikog srca...

Održan Memento

Memento 2022

Božićni sajam...

Čestitka

GEKO-EKO

Izložba fotografija

Filozofski laboratorij...

Dabar 2021.

Dan sjećanja

Natjecanje u SUDOKU

Školski izlet

Terenska nastava...

EU Code Week

Svjetski tjedan svemira

MAT liga

Okrugli stol...

GEK-ovci u medijima

Svjetski dan životinja

Europski dan jezika

Prvi dan škole ...

Erasmus+ Unlock!

 

  
   

Školski list

 

EKO ˝Malo ..."

Pjesan o GEK-u

Virtualna dan škole

Simulirana sjednica...

Uspjesi naših učenika

Valentinovo

MEMENTO 2021

bit.ly/gek-opatija

www.bebras.org

 

bit.ly/gek-opatija

www.facebook.com

Novosti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
DANI ANTIFAŠIZMA U OPATIJI
Autor: Tatijana Matetić, 28. 2. 2010.

           DA  NI ANTIFAŠIZMA U OPATIJI  
        (25. –  29. siječnja 2010. )


 

 

  

 

            U ponedjeljak, 25. siječnja 2010. u Zori otvoren je tjedan antifašizma u Opatiji.Na prvom tjednom susretu govorili su v.d. predsjednika Udruge antifašističkih boraca i antifašista Liburnije Oleg Mandić, ravnateljica Gimnazije Eugen Kumičića Ivanka Škarić,gradonačelnik grada Vukovara Željko Sabo, novinarka Novog lista i bivša direktorica radija Delnice Nada (Golob / Glad), gradonačelnik grada Opatije Ivo Dujmić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Primorsko – goranske županije dr.Pavković, profesorica Tatjana Matetić, režiser filma Neispričane priče Srđan Andić te bivši upravitelj srpskog zatvora u Kninu Živko Ognjenović.


 

  

  1. DAN-Ponedjeljak 25.01.2010., bio je prvi dan „Dani antifašizma u Opatiji“ od njih 5 u nizu. Tema dana je bio dokumentarni film „Neispričane priče“ u kojem se govorilo o međusobnom pomaganju ljudi u Domovinskom ratu koji su bili hrvatske i srpske nacionalnosti te se govorilo o njihovom suživotu u Vukovaru danas.Gosti su bili gradonačelnik Vukovara gosp.Željko Sabo,zatim Nada Glad koja je govorila o „Školi mira“ u Gorskom kotaru, gosp. Ognjenović koji je dio dokumentarca, Srđan Andić koji je govorio o suživotu u Vukovaru.

 

         „Shvatio sam da antifašizam zapravo znači borbu za slobodu i dostojanstvo svakog čovjeka i naroda, i da to nije pojam vezan za prošlost, posebice 2.svjetski rat. Itekako je aktualan i u današnje vrijeme, jer se bori za prava onih koji su slabi i ranjivi. Posebno me se dojmila Škola mira i način na koji je izbjegnut rat u Gorskom kotaru.Tu je na vidljiv i jasan način pokazano da tolerancija i prijateljstvo predstavljaju jedini put ka miru i suživotu.Shvatio sam da se radi o temama koje su uvijek aktualne i životne jer govore o međuljudskim odnosima.Izgrađujući sebe i radeći na sebi, u pozitivnom smislu,radimo zapravo na izgrađivanju naše budućnosti.“  Filip Franolić 3.a

      

Prikazan je isječak dokumentarca „Neispričane priče“ čiji je redatelj, Srđan Antić, bio prisutan.Doznajemo da je to projekt višegodišnjeg i upornog rada više ljudi koji su za cilj imali prikupiti pozitivne priče o ljudima koji su riskirali svoje živote kako bi spasili sugrađane drugih etničkih pripadnosti tijekom rata.Same priče su dokaz da postoje ljudi koji su spremni riskirati vlastiti život unatoč prijetnjama i ratnim strahotama kako bi spasili živote  „neprijatelja“.

       Jedna od  priča u dokumentarcu dolazi iz Gorskog kotara.Za vrijeme rata  Gorski kotar se našao u istim okolnostima kao i ostatak zemlje; rat je kucao na vrata.No, ovo je jedinstvena priča o ljudima koji su to uspjeli spriječiti i „sačuvati mir“.Očito je bilo da nitko nije  želio rat: Srbe je bilo strah Hrvata koji su bili brojniji, a Hrvate Srba koji su imali oružje.Franjo Starčević,koji je posjećivao srpska sela, tješio je i nagovarao ljude da ostanu u Gorskom kotaru, izjasnio se da su svi radili i nadali se miru, no pripremali za rat.Kažu da su možda ipak uspjeli zato što „Gorski kotar je visinski dio Hrvatske, bliže je nebu i oblacima koji ne pucaju jedni na druge“.

      „Jedna od akcija tijekom sporazuma bila je razmjena djece između hrvatskih i srpskih sela.Tako se usred rata rodila ideja o Školi mira koja još uvijek postoji u Mrkoplju. Prisutna je bila i Neda Glad, novinarka i članica Škole mira koja nam je pričala o projektima i cilju.Tamo danas djeca svih nacionalnih pripadnosti zajedno uče o  miru, o konstruktivnim i nenasilnim metodama rješavanja problema što je bitno za stvaranje zdravih i humanih društvenih odnosa.“ Patricija Poropat 4.b

     

„Posebno mi se svidio osvrt na današnje stanje, tj.postojanje fašističkih ideja i danas, posebno među mladima koji zbog različitih razloga (neobrazovanost,mladalački bunt,iskrivljene vrijednosti itd.) promoviraju takve ideje i time mogu naštetiti društvu.“
Gloria Dragičević 3.b.







 

2. DAN

    

„Bio je to dan drugi pod naslovom „Vremena nova-problemi stari“.Taj dan bio je predviđen za gledanje filma  „Metastaze“ u režiji Branka Schmidta. Nakon par uvodnih riječi uglednog gospodina Olega Mandića, te najave režisera Branka Schmidta i glumca Roberta Ugrine započelo je prikazivanje filma.“ Sandro Dukić 3.a

       

„U utorak smo u vili Antonio gledali film „Metastaze“. Bili su prisutni i redatelj filma Branko Schmidt te jedan od glavnih glumaca Robert Ugrina.Gledatelji su mogli postavljati pitanja i komentirati film, tako da su se razvile zanimljive rasprave između mlađih i starijih generacija. Posebno mi je bilo zanimljivo to što neke starije osobe nisu bile svjesne današnjeg stanja u nas, što se tiče fašisitčkih navijača, ali i nasilja nad ženama.“ Bianka Miler 3.a

      

 Nakon završetka filma začuo se pljesak a  gledatelji su odmah počeli s pitanjima. Prvo pitanje je bilo odakle sam naziv filma, što je redatelj vrlo lijepo objasnio. Kao što znamo, metastaza je stručni pojam za širenje raka ili tumora.Tako su metastaze povezane s društvom, kao širenje pretežno loših stvari u društvu. Dalje je uslijedilo drugo pitanje o kojem se vodila velika rasprava. Naime pitanje je bilo vezano uz ideju filma, postoji li ona uopće.Većina ljudi se složila sa time da ideja postoji i mnogi su je gledatelji iščitali ali  protumačili. na razne načine. Režiser je u filmu prikazao probleme ljudi te stanje hrvatskog društva. Ukazao je na probleme koji treba riješiti. Sandro Dukić 3a


         „Moje mišljenje o filmu je vrlo pozitivno, veoma mi se svidio, te je zbilja realno prikazao hrvatsko društvo. Po mojem  mišljenju  ideja filma je da ne treba tražiti spas u alkoholu ili još gore, u drogi, a svoju novčanu neimaštinu ne treba nadoknađivati pljačkom.. Za svaki problem treba sjesti te realno razmisliti o rješenju te o mogućim posljedicama, a  mnogi to više ne čine već se okreću alkoholu.“ Sandro Dukić 3.a
 

        

„Film me uistinu oduševio jer prikazuje stvarnu sliku današnjice, odnosno četiri lika koji se jednostavno nisu uklopili u društvo te se protiv svih društvenih normi bore za opstanak različitim sredstvima, primjerice Kizo je alkoholičar, Krpa je nasilnik opčinjen nogometom, Filip i Dejo su narkomani. Slika nije nimalo iskrivljena samim time što koriste izrazito vulgaran jezik, to jest žargon. Mislim da film ima više poruka, i da svatko tko ga pogleda protumačit će ga drugačije. Iskreno mislim da ovaj film neće promijeniti problematične mlade navijače, jer kao što sam saznala na predavanju, u sceni  utakmice likovi su bili sami Bad blue boysi, njima ovaj film u biti imponira i smiješno je misliti da će se netko od njih promijeniti, već će biti još zadovoljniji sami sa sobom. No, moguće je da će utjecati na mlade koji su tek skrenuli na put droge, no još nisu ušli u začarani krug, potaknuti ih da stanu te razmisle gdje ih to vodi, a u filmu je to prikazano savršeno – ne vodi nigdje. Ja prvenstveno mislim da će ovaj film utjecati na roditelje koji će više paziti s kim se njihova djeca druže, te gdje provode vrijeme i kako. Na predavanju su se većinom javljali stariji ljudi, no oni kao da imaju povez preko očiju kada se radi o današnjem svijetu, posebno o mladima. Jedna gospođa je, primjerice, rekla da Krpina sustavno zlostavljana žena nije realno predstavljena, a s druge strane danas postoji mnogo poruka na televiziji koje se odnose na zlostavljane žene koje nemaju samopouzdanja, od kojih je najpoznatija „Šutnja nije zlato“. Također je jedan gospodin bio šokiran jezikom kojim se priča u filmu, no da samo sluša razgovore mladih na autobusnoj stanici, shvatio bi da je to normalno.“ Mateja Mostarac 3.a










 

3. DAN

Dokle je fašizma bit će i antifašizma

Dan treći održavanja manifestacije „Dani antifašizma u Opatiji“ održan je u prostoru vile Antonio za mnogobrojne znatiželjnike i predstavnike medija. S obzirom na renomirane i priznate govornike koji su se na Dan sjećanja na Holokaust i sprečavanja zločina protiv čovječnosti odazvali na temu „Antifašizam je/i demokracija“ ne čudi veliki odaziv publike.

Cijenjeni povjesničari, sociolozi i publicisti progovorili su o suvremenim temama fašizma i antifašizma prema odrednicama novinara Novog lista gospodina Nevena Šantića. Uvodničari u već spomenutu temu bili su povjesničar razdoblja Drugoga svjetskog rata Ivo Goldstein, povjesničar Hladnog rata Tvrtko Jakovina i publicist Giacomo Scotti. Ovoj svečanosti antifašizma i demokracije prisustvovao je i predsjednik RH Stjepan Mesić najavljen kao dokazani predsjednik antifašist. Podsjetio je na važnost antifašizma i antifašističke borbe za današnju Hrvatsku te se zahvalio sudionicima antifašističke borbe. Izrazio je želju da važnost antifašizma bude jasna i prisutna među mladim ljudima i da upravo ta časna poruka antifašističke borbe bude u svjetonazorima ljudi. Predsjednik je ispraćen gromoglasnim pljeskom, a program raspravom nastavljaju ranije spomenuti ugledni gosti. Ivo Goldstein se osvrnuo na antifašističku borbu i podršku antifašistima te je ukazao na problem koji se javlja u mladih ljudi, a riječ je o veličanju fašizma i fašističkih znakova i obilježja. Tezu su svojim mislima zaključili najmlađi i najstariji sudionici debate, Tvrtko Jakovina i Giacomo Scotti. Mladi povjesničar istaknuo je da bi bilo lijepo govoriti da antifašizam nije potreban, međutim, sve dok se susrećemo s fašizmom, za održavanje normalnih odnosa i ravnoteže potreban je antifašizam. Gospodin Scotti istaknuo je i temeljnu misao koja je popraćena velikim pljeskom: „Bolje protiv fašizma danas perom, nego sutra puškom.“

                                                                                                         Matej  Mrass, 2.a



27. siječnja 2010. prisustvovali smo okruglom stolu na temu „Antifašizam je/i demokracija“. Na okruglom stolu iznesene su činjenice vezane uz Drugi svjetski rat, odnosno borbu protiv fašizma u klasičnom smislu, ali razgovaralo se i o aktualnijim temama, kao što su problematika iskrivljenih ili netočnih povijesnih činjenica u udžbenicima te pojava raznih neofašističkih i neonacističkih ideologija. Raspravi se pridružio predsjednik RH Stjepan Mesić koji se dotaknuo tematike Bleiburga i NDH. Tema je vrlo zanimljiva, no na trenutke je bilo gotovo nemoguće održati pažnju i pratiti o čemu je riječ. To je moja jedina zamjerka.

                                                                                                        Ana Kanič, 3.b













 

4. DAN – „U četvrtak je u Zori održana debata mladih i starih antifašista, što je bilo vrlo zanimljivo zbog razlika u viđenju nekih društvenih tema. Ekipe su odgovarale na društvena i politička pitanja, te se ponekad slagale u odgovorima, a nekad je bilo i neslaganja unutar ekipa. Poslije debate gledatelji su mogli postavljati pitanja i komentirati. To je, po mom mišljenju, trebalo omogućiti gledateljima tijekom debate, jer su neki zaboravili pitanja koja su htjeli postaviti.“ Bianka Miler 3.a

 

„ U četvrtak sam bila prisutna na debati „Stari protiv mladih“. Nije mi se sviđalo što je svatko unutar grupe upadao kad je htio, to se vidjelo kod „mudrih“, koji su čak u jednoj temi bili kontradiktornih stavova. Neke teme su mi bile sasvim u redu, dok neke jednostavno nisam razumjela. Mislim da su nam trebali malo više približiti teme, jer su bili prisutni mnogi srednjoškolci. Sve u svemu, da budem iskrena, mislila sam da će biti zanimljivije. Mogu to možda pripisati i neenergičnosti „mudrih“, no naročito mi se svidio govor mladića koji je bio izrazito živ i brz na strani afirmacije u pitanju treba li se iz naziva „Udruga antifašističkih boraca i antifašista“ maknuti riječ boraca.“ Mateja Mostarac 3.a
 




 



 











 


Dino Šekerović
 


 




 












 


 

 


 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju